Gaj Julije Cezar, lat. Cāius Iulius Caesar, jedan je od najpoznatijih rimskih vojskovođa, političara, pisaca i državnika.
Svojom vladavinom proširio je teritorij, ali i utjecaj Rimskog Carstva.
Cezar je rođen u Rimu 13. lipnja 100. god. pr. Kr. u uglednoj obitelji Julijevaca. Julijevci su bili poznati po snazi i veličini svoga tijela, a dobili su ime po Julu, koji je po legendi sin junaka Eneje. Cezar je bio jedini malen i slabašan član obitelji Julijevaca, no to ga nije spriječilo da marljivo radi i trenira svoje tjelesne karakteristike.
Eneja - trojanski junak
Cezar je nećak konzula Gaja Marija te je nakon Marijeve smrti napustio grad Rim.
Pruženo mu je vrhunsko obrazovanje s čestim odlascima u Grčku.
Sa 16 godina postao je glava obitelji te je bio imenovan Jupiterovim svećenikom (flamen Dialis).
Oženio se sa Kornelijom, sve dok na vlast nije došao Sula koji je Cezaru oduzeo sve titule te ga je natjerao da se razvede, no kako je to Cezar odbio, završio je svoju političku karijeru i otišao je iz Rima. Prijavio se zatim u vojsku te otišao u Malu Aziju. Bio je izabran za pontifexa (svećenika) te kasnije za vojnog tribuna (dužnosnika). Za sve to vrijeme Sula mu je oprostio, ali Cezar se nije želio vratiti u Rim sve do Suline smrti.
Nakon što je Sula umro radio je kao odvjetnik. Tijekom svojeg putovanja oteli su ga pirati te su tražili novac da ga puste. Nakon što je izašao na slobodu naredio je potragu za tim piratima te ih je osudio na smrtnu kaznu, razapinjanje na križu.
Postao je kvestor u Španjolskoj, a 63. pr. Kr. bio je imenovan vrhovnim svećenikom u tadašnjem Rimu (pontifex maximus). Godinu dana kasnije izabran je za pretora te je tom funkcijom u Španjolskoj smirio plemena i preuredio financije.
Cezar je zajedno s Pompejom Velikim i Markom Licinijem Krasom sklopio prvi trijumvirat, a njihov cilj je bio oduzimanje vlasti Senata u Rimu. Kao konzul proveo je agrarni zakon te je vodio mnoge ratove, poput Galskog rata te je čak dvaput pokušao izvršiti invaziju na Britaniju.
Dok je još bio u Galiji, Cezar se sukobio sa Senatom i Pompejom te krenuo s vojskom na Rim. Nakon što je prešao rijeku Rubikon, što je označavalo početak građanskoga rata, uzviknuo je: Alea iacta est! (Kocka je bačena!).
Pompej je pobjegao u Egipat te je Cezar nastavio potjeru za njime, na kraju ga je ubio te je Kleopatri predao vlast nad Egiptom. Pobjedivši i pontskog kralja, Senatu šalje poznatu poruku: Veni, vidi, vici. (Dođoh, vidjeh, pobijedih.).
Kocka je bačena! - Cezar prelazi rijeku Rubikon
I tako, Cezar je postao vojni diktator. Njegova diktatura označavala je kraj vladavine Senata u Rimu, te početak Carstva. Cezar je postao apsolutni monarh proglasivši amnestiju (opraštanje kazna počiniteljima kaznenih djela), sredivši sudstvo...
Na kraju je bio ubijen u atentatu, a ubili su ga urotnici patriciji: Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin te Gaj Trebonije.
Nakon što je uboden nožen 23 puta, njegove zadnje riječi upućene Brutu bijaše: Etiam tu, mi fili Bruti? (Zar i ti, sine Brute?).
Cezarov nasljednik bio je Oktavijan, Cezarov pranećak te ujedno i prvi rimski car.
Cezar je bio veliki vojskovođa i dobar taktičar, no osim toga istaknuo se i kao pisac. Napisao je mnoga djela u kojima je opisao svoje ratovanje, kao što su Komentari o galskom ratu (Commentarii de bello Gallico) te Komentari o građanskom ratu (Commentarii de bello civili).
Oktavijan August - Cezarov nasljednik
Cezar je na temelju sunčane godine uveo nov kalendar koji po njemu dobija naziv julijanski. Tim se kalendarom danas koristi Pravoslavna crkva.
Nakon što ga je rimski Senat posthumno 42. g. pr. Kr. proglasio bogom njegov su rođendan počeli obilježavati dan prije, 12. srpnja jer su se 13. slavile igre u čast boga Apolona, a jedno je proročanstvo naglašavalo da se taj dan ne smiju održavati svečanosti posvećene nekom drugom božanstvu.